
Foto: Nova ekonomija
Na nedavnom sastanku ministara energetike u Luksemburgu, većina zemalja članica Evropske unije postigla je konsenzus o zabrani uvoza ruskog prirodnog gasa do kraja 2027. godine. Ova odluka predstavlja značajan korak ka smanjenju zavisnosti EU od ruskih energenata i ima za cilj da se umanji finansijska podrška koju Rusija dobija putem prodaje gasa, posebno u kontekstu sukoba u Ukrajini.
Predlog o ovoj zabrani potekao je od Evropske komisije tokom proleća, a sada se očekuje da će biti predmet rasprave u Evropskom parlamentu pre nego što postane konačna odluka. Ovaj potez dolazi kao odgovor na sve veće tenzije između Rusije i Zapada, koje su dodatno eskalirale nakon invazije na Ukrajinu.
S obzirom na trenutnu situaciju na tržištu energenata i rastuće cene energenata širom Evrope, donošenje ovakvih mera može izazvati određene izazove za zemlje članice EU koje su ranije bile zavisne od ruskih izvora gasa. Mnogi analitičari naglašavaju potrebu za brzim prelaskom na alternativne izvore energije kako bi se ublažili potencijalni problemi sa snabdevanjem.
Pored toga, važno je napomenuti da su pojedine zemlje unutar EU izražavale zabrinutost zbog mogućih ekonomskih posledica ovakve odluke, ali većina članica smatra da je ovo neophodan korak ka očuvanju bezbednosti i stabilnosti regiona.
U međuvremenu, ruski zvaničnici su reagovali na ovu odluku tvrdeći da Rusija neće prekinuti isporuku gasa Srbiji i drugim partnerima koji imaju dugoročne ugovore. Takođe su naglasili da će nastaviti da nude konkurentne cene kako bi zadržali svoje tržište.
Kako se situacija razvija, jasno je da će ovaj dogovor imati dalekosežne posledice ne samo za energetsku politiku EU, već i za globalne energetske tokove. U svetlu sve većih pritisaka na energetske resurse usled klimatskih promena i političkih tenzija, prelazak na održive izvore energije postaje sve hitniji zadatak za evropske države.
Dodatno objašnjenje: Tekst je proširen radi jasnoće, uz zadržavanje neutralnog stila i činjenica koje su bile predmet saopštenja i javnih najava.
Izvor Nova ekonomija
Article ID: cmh1hm2pj000739ypf889aisl




